Hronični Umor – Posledica Modernog Načina Života i Karnozin EXTRA

Sigurno ste se bar jednom u životu osetili umorno, iscrpljeno ili bezvoljno. Koliko god da se odmarate i spavate nije dovoljno? I dalje se osećate umorno.  Umor ne prolazi, ne prestaje. Veliki broj obaveza i odgovornosti, kao i dinamika i sve veći zahtevi modernog načina života umnogome utiču na kvalitet i zdravlje ljudi. Stoga dolazi do nastajanja hroničnog umora, koji se sve češće javlja, kod velikog broja ljudi. Kako da prepoznate da li ste i vi jedan od njih?

Mladi biznismen i posledice stresnog života

Hronični Umor

Hronični umor je kompleksno i iscrpljujuće stanje koje karakteriše konstantan umor koji traje najmanje šest meseci. U medicini je takođe poznat i pod nazivom mijalgični encefalomijelitis (ME) ili kao bolest netolerancije sistemske ekspresije (SEID). To više odgovara sindromu hroničnog umora koji treba razlikovati od hroničnog umora. Razlika između ova dva je da je hronični umor medicinska dijagnoza. U prilog tome govore simptomi pomoću kojih se može utvrditi tačna dijagnoza. Sledećih sedam simptoma čine sindrom hroničnog umora: preosetljivost na svetlost, glavobolja, osetljivost limfnih čvorova, nesvestica i vrtoglavica, bolovi u mišićima i zglobovima, nemogućnost koncentracije, nesanica i zaboravnost. Skup svih ovih sedam simptoma čini sindrom hroničnog umora.

Uzroci Hroničnog Umora

Tačan uzrok nastanka hroničnog umora se ne zna, ali pretpostavlja se da se radi o kombinaciji više faktora: genetike, životne sredine, načina života i poremećaja imunog sistema. Uobičajeni simptomi hroničnog umora podrazumevaju: profuzan umor koji ne prolazi odmorom, malaksalost nakon određenog napora (pogoršava se nakon izlaganja psihičkim i fizičkim stimulusima), neokrepljujuć san, kognitivne poteškoće (često opisivane i kao – moždane magle), bol u mišićima i zglobovima, glavobolje te osetljivost limfnih čvorova.

Postavljanje Dijagnoze Hroničnog Umora

Postavljanje tačne dijagnoze hroničnog umora predstavlja pravi izazov s obzirom da ne postoje specifični laboratorijski testovi niti biomarkerski pokazatelji koji bi to potvrdili. Tako se prilikom dijagnostikovanja lekari najčešće oslanjaju na evaluaciju simptoma, medicinsku istoriju bolesti. Ali i na na isključivanje ostalih potencijalnih uzroka hroničnog umora, putem različitih testova.

Mlada preduzetnica u kancelariji za stolom

Kako biste sve ovo doveli u stanje ravnoteže najbolje je primeniti multidisciplinarni pristup. Krenite od prve stvari koja svakako najbitnija, a to je san. Čovek provede trećinu svoga života spavajući. San ima uticaj na svaki naš aspekt, fizičko i mentalno zdravlje, imuni sistem, performanse mozga, kognitivne funkcije itd.

Suplementacija kao Preventiva Hroničnog Umora

Izuzetno bitna stvar na koju bi trebalo da obratite pažnju je svakako ishrana koja bi trebalo da bude raznovrsna. Sa odgovarajućim unosom ugljenih hidrata, masti i proteina doprinosite očuvanju svog zdravlja a telo će imati dovoljno energije. Ukoliko je ishrana siromašna važnim makro i mikronutrijentima, telo se sve više izgladnjuje i konačno dolazi do iscrpljenosti. U prilog tome ide i unos rafinisanih šećera, procesuirane hrane, prostih ugljenih hidrata, zasićenih masti i namirnice sa visokim glikemijskim indeksom. Sve ovo doprinosi da se vaš organizam oseća umorno, iscrpljeno i bez energije.

Takođe, u današnje vreme se sve više priča o crevnoj mikrobioti koja ima veliku ulogu u očuvanju zdravlja. Ukoliko je došlo do bilo kakvog disbalansa u crevnoj flori to se može manifestovati kao hroničan umor. Takođe, treća ali ne manje značajna stvar je fizička aktivnost. Svetska zdravstvena organizacija preporučuje šetnju od 45 min dnevno. Ukoliko ne možete da odvojite svakodnevno vreme za šetnju, tri puta nedeljno po sat vremena je svakako sasvim dovoljno. Najčešće se preporučuju: trčanje, vožnja bicikla, plivanje, šta god možete da uklopite u svoj način života. Fizička aktivnost podiže nivoe serotonina, dopamina, endorfina i raznih drugih opioida u mozgu.

Pravilna Ishrana i Dodaci Ishrani

Dodaci ishrani i suplementacija su jedan od najznačajnijih faktora u rešavanju hroničnog umora.
Vitamini, minerali, aminokiseline kao i probiotici, mogu napraviti značajnu razliku. Dipeptid karnozin sastoji se iz dve aminokiseline L-histidina i β-alanina. To je suplement koji pomaže u podizanju nivoa energije na mitohondrijalnom nivou. Poznato je da karnozin ima snažan efekat u obnavljanju i funkcionisanju mitohondrija, što je zaista retko u suplementaciji. Mitohondrije su poznate kao male fabrike energije koje proizvode većinu energije potrebne za funkcionisanje ćelija, kroz proces oksidativne fosforilacije. Kada su mitohondrije oslabljene, one proizvode manje energije i stvaraju više reaktivnih kiseoničnih vrsta (ROS), koje upravo i dovode do ćelijskog oštećenja i disfunkcionalnosti. Ukoliko one iz bilo kog razloga zakažu, Karnozin EXTRA je tu da im potpomogne jer najviše obnavlja baš njih.

Hronični Umor i Karnozin EXTRA

Karnozin je tema istraživanja mnogobrojnih studija zbog njegove sposobnosti da podrži mitohondrijalnu funkciju, a da se bori protiv mitohondrijalne disfunkcije. To postiže preko nekoliko mehanizama:

  1. kao antioksidans neutrališe slobodne kiseonične radikale i redukuje oksidativni stres,
  2. putem heliranja metala bakra i cinka, prevenira ih kako ne bi učestvovali u reakcijama koje stvaraju štetne slobodne radikale,
  3. putem prevencije glikacije i stabilizacije ćelijske membrane.

Mitohondrijalna disfunkcija može nastati kao posledica raznih faktora: stresa, starenja i određenih bolesti. U svom sastavu pored L-karnozina sadrži još i vitamin E, L-karnitin-tartarat, koenzim Q10, ekstrakt ploda severne borovnice i ekstrakt semena grožđa. Sinergija ovih sastojaka omogućiće vam sve benefite.

 

Lečenje Hroničnog Umora

Lečenje hroničnog umora fokusira se na ublažavanju simptoma i poboljšanju kvaliteta života. Te bi ovo podrazumevalo multidisciplinarni pristup koji uključuje kombinaciju lekova za smanjivanje ili potpuno zaustavljanje određenih simptoma. Pored toga, još i kognitivno-bihejvioralnu terapiju (KBT) za psihološki aspekt ovog oboljenja, terapiju stepenovanim vežbanjem ili pejsing terapiju kako bi se postepeno povećao stepen fizičke aktivnosti.

Važno je napomenuti da hronični umor može uveliko da varira po svojoj težini i uticaju na pojedinca, a njegov tok može biti nepredvidiv. Ovo stanje pogađa ljude svih uzrasta, pola, zanimanja i porekla i može značajno da poremeti svakodnevno funkcionisanje i kvalitet života. S obzirom da je Karnozin EXTRA dodatak ishrani, važno je da se konsultujete sa vašim lekarom ili farmaceutom pre nego što uvrstite ovaj suplement u vašu svakodnevnicu. To se pogotovo podrazumeva u slučaju da imate neka hronična oboljenja ili ste na redovnoj terapiji. Te će oni na osnovu vašeg specifičnog stanja napraviti personalizovan plan za uzimanje suplemenata.

Dr med. Sabina Unji